“Kako ste?”
Da li često odgovarate na ovo pitanje tako što kažete: “Veoma dobro, veoma zauzeto”? Postoji suptilna implikacija ovoga—da smo dobro zbog toga što smo zauzeti. Da li je to istina? Neka istraživanja pokazuju da to nije tako.
Svi mi imamo uspone i padove u energiji i produktivnosti. Ovo je nešto što poznati psiholog Nathaniel Kleitman zove cirkadijalni (dnevni) i ultradijalni (kraći, nekada časovni) ritmovi. Obraćanje pažnje na to kada smo najviše energizovani i pažljivi, kao i kada bi trebalo da uzmemo mentalnu pauzu, omogućava nam da radimo najbolje svoj posao.
Prema stručnjaku za produktivnost Tonyju Schwartzu: “Kada nam je potreban odmor, naša tela nam šalju jasne signale, kao što su drhtanje, glad, pospanost i gubitak fokusa. Najčešće ih ignorišemo.” Produktivni i kreativni ciklusi tipično traju između 90 i 120 minuta, tako da on preporučuje uzimanje “obnavljajućih” pauza, kako bi resetovali našu energiju i pažnju.
Psiholog Anders Ericsson je pronašao da virtuozni violinisti redovno vežbaju u intervalima ne dužim od 90 minuta, i ne više od tri takve seanse dnevno. Nauka nam jasno daje do znanja da svesna pažnja oko toga da upravljamo svojom zauzetošću, i zamena zauzetosti za posvećeno, nestrukturisano vreme za odmor—ne pokušavajući da uradite ili postignete bilo šta—utiče na povećanje energije, mentalne jasnoće, kreativnosti i fokusa.
Uspešnost u našem radu i životu zahteva da je aktivnost uparena sa redovitim periodima odmora i obnavljanja. Često previđamo ove dualne dimenzije našeg ličnog blagostanja u zauzetim životima koje vodimo danas. U svetu koji je prepun i opterećen tehnologijom, sa socijalnim pritiskom da se “mora biti zauzet nečim”—pogotovo na radnom mestu—veoma je lako navući se na prezauzetost. Mnogi od nas nikada zaista ne cene ili dozvole sebi iskustvo davanja sebi vremena da ništa ne rade.
Kao što Joe Kraus, partner u Google Ventures, zapaža: “Mi preterano razvijamo delove mozga koji brzo misle, ali koji ne mogu da dugo održavaju pažnju, istovremeno ostavljajući da zakržljaju delovi mozga koji su odgovorni za dugo promišljanje, kao i kreativno, kontemplativno, pomalo usamljeničko mišljenje, koje zapravo konsoliduje naše misli—a to se dešava zato što te delove mozga ne koristimo mnogo.”
Dobre vesti?
Mi možemo da promenimo ritmove i rutine tako što vrednujemo ne samo aktivnost, nego i neaktivnost. Evo kako:
- Prepoznajte svoj ritam
Postanite svesni svojih uspona i padova energije i motivacije svakog dana, svake nedelje, pa i godine. Dajte sebi dozvolu i dajte tome prioritet, da ne radite ništa.
- Dajte sebi ritam
Mi često zamenjujemo urgentno za važno, ali intenzivan rad u jakom ritmu tokom dugog vremenskog intervala je zapravo kontraproduktivan. Stvaranje prostora između perioda intenzivne aktivnosti omogućava visoku učinkovitost, kao i kreativnost koja može da potraje dugo.
- Dajte prioritet odmoru i obnavljanju energije
Mi često odbacujemo mogućnost “slobodnog” nestrukturisanog vremena, jer su nam neke druge obaveze uvek važnije. Budite oprezni u vezi stvaranja rasporeda koji je preterano zauzet. Nemojte da ispunite svaki trenutak. Budite odlučni u stvaranju vremena za odmor i obnavljanje energije, kao i za oporavak. Najbolji sportisti uvek ovo rade—zato primenite ove lekcije na sport dobrog rada i života.
- Upravljate negativnom pristrasnošću
Davanje sebi dozvole da se odmorite i ne radite ništa može da “okine” negativne misli ili osuđivanje sebe. Iz evolutivne perspektive, mi više obraćamo pažnju na negativno nego na pozitivno. Zato budite oprezni u vezi tendencije vašeg uma da prosuđuje i osuđuje, kao i moći samoosuđivanja, i načina na koje to utiče na vaše ponašanje—tako da možete da prepoznate kada sledeći put budete gurali sebe suviše jako.
- Uzmite neko vreme da reflektujete
Uzimanje vremena za unutrašnju refleksiju otvara prostor za ne samo obnavljanje energije, nego i za uvid. Imajte “unutrašnju praksu” koja kultiviše kapacitet da uvažite i uživate u sopstvenim proživljenim iskustvima. Pronađite “unutrašnju praksu” koja radi za vas i napravite od toga naviku, bez izuzetka, u ritmovima i rutinama koje svakodnevno praktikujete.
Prilagođeno sa: https://www.mindful.org/key-productivity-do-nothing/?utm_content=buffera4f97&utm_medium=social&utm_source=facebook.com&utm_campaign=buffer
2 thoughts on “Put ka produktivnosti? Ne radite ništa”